Evropska konvencija o ljudskim pravima/Dio II.

Evropska konvencija o ljudskim pravima/Dio II.

DIO II - Evropski sud za ljudska prava

uredi

Član 19.

uredi

Uspostavljanje Suda

uredi

Da bi se osiguralo poštivanje obaveza koje su visoke strane ugovornice u Konvenciji i njenim protokolima preuzele, bit će uspostavljen Evropski sud za ljudska prava (u daljem tekstu "Sud"). Sud će djelovati na trajnoj osnovi.

Član 20.

uredi

Broj sudija

uredi

Broj sudija koje će sačinjavati Sud bit će jednak broju visokih strana ugovornica.

Član 21.

uredi

Uvjeti za obavljanje službe

uredi

1. Sudije moraju imati visoki moralni ugled i posjedovati kvalifikacije potrebne za obavljanje visokih sudskih funkcija, odnosno biti priznati pravni stručnjaci.

2. Sudije djeluju u ličnom svojstvu.

3. Tokom svog mandata sudije se ne mogu baviti poslovima koji su inkompatibilni s njihovom nezavisnošću, nepristrasnošću ili zahtjevima stalne službe; sva pitanja u vezi s primjenom ovog stava rješava Sud.

Član 22.

uredi

Izbor sudija

uredi

1. U odnosu na svaku visoku stranu ugovornicu sudije bira Parlamentarna skupština većinom glasova sa liste od tri kandidata koje imenuje visoka strana ugovornica.

2. Isti postupak se primjenjuje za popunu Suda u slučaju pristupanja novih visokih strana ugovornica, kao i prilikom popunjavanja upražnjenih mjesta.

Član 23.

uredi

Trajanje mandata

uredi

1. Sudije se biraju na period od šest godina. Oni se mogu ponovo birati. Međutim, mandat jedne polovine sudija izabranih na prvim izborima ističe poslije tri godine.

2. Sudije čiji mandat ističe na kraju početnog trogodišnjeg perioda žrijebom određuje Generalni sekretar Savjeta Evrope neposredno poslije izbora.

3. Da bi se osiguralo da se, koliko je to moguće, mandat jedne polovine sudija obnavlja svake tri godine, Parlamentarna skupština može prije svakih slijedećih izbora odlučiti da mandat ili mandati jednog ili više sudija ne bude duži ili kraći od šest godina, ali ne duži od devet niti kraći od tri godine.

4. U slučaju kad se radi o više mandata, a Parlamentarna skupština primjenjuje prethodni stav, Generalni sekretar Savjeta Evrope žrijebom raspoređuje mandate neposredno poslije izbora.

5. Sudija izabran na mjesto sudije čiji mandat nije istekao obavlja dužnost svog prethodnika do okončanja njegovog mandata.

6. Sudiji mandat ističe kada navrši sedamdeset godina.

7. Sudije ostaju na dužnosti dok ne budu zamijenjeni. Međutim, oni nastavljaju da rade na predmentima koje su već uzeli u razmatranje.

Član 24.

uredi

Razriješenje

uredi

Sudija se ne može razriješiti svoje funkcije dok druge sudije ne odluče dvotrećinskom većinom da on više ne ispunjava potrebne uvjete.

Član 25.

uredi

Sekretarijat i pravni saradnici

uredi

Sud ima sekretarijat čije se funkcije i organizacija određuju Poslovnikom Suda. Sudu pomažu pravni saradnici.

Član 26.

uredi

Plenum suda

uredi

Sud u Plenumu:

a. bira predsjednika i jednog ili dva potpredsjednika Suda na period od tri godine; oni se mogu ponovo birati;
b. ustanovljava vijeća za utvrđeni vremenski period;
c. bira predsjednike vijeća suda; oni se mogu ponovo birati;
d. usvaja poslovnik Suda; i
e. bira sekretara Suda i jednog ili više njegovih zamjenika.

Član 27.

uredi

Komiteti, vijeća i Veliko vijeće

uredi

1. Sud razmatra predmete u komitetima od tri sudije, vijećima od sedam sudija i u Velikom vijeću od sedamnaest sudija. Vijeća suda uspostavljaju komitete za utvrđeni vremenski period.

2. Ex officio u sastav vijeća i Velikog suda ulazi sudija izabran sa liste zainteresirane države ili, ako takvog nema ili nije u mogućnosti da učestvuje u radu, drugo lice po njenom izboru koje će obavljati sudsku funkciju.

3. U sastav Velikog vijeća također ulaze predsjednik Suda i potpredsjednici, predsjednici vijeća i druge sudije izabrane u skladu s poslovnikom Suda. Kada se predmet iznese pred Veliko vijeće na osnovu člana 43, nijedan sudija iz vijeća koje je donijelo presudu neće učestvovati u radu Velikog vijeća, s izuzetkom predsjednika vijeća i sudije koji je predstavljao zainteresirane države članice.

Član 28.

uredi

Izjave odbora o neprihvatljivosti

uredi

Komitet može jednoglasnom odlukom da proglasi neprihvatljivom ili da skine s liste predmeta pojedinačnu predstavku podnijetu na osnovu člana 34, ako se takva odluka može donijeti bez daljnjeg ispitivanja. Ova odluka je konačna.

Član 29.

uredi

Odluke vijeća o prihvatljivosti i osnovanosti

uredi

1. Ako nije donijeta odluka u skladu sa članom 28. vijeće odlučuje o prihvatljivosti i osnovanosti pojedinačnih predstavki podnijetih na osnovu člana 34.

2. Vijeće odlučuje o prihvatljivosti i osnovanosti međudržavnih predstavki podnijetih na osnovu člana 33.

3. Odluka o prihvatljivosti se donosi posebno osim kada Sud, u izuzetnim slučajevima, drukčije odluči.

Član 30.

uredi

Ustupanje nadležnosti Velikom vijeću

uredi

Ako se povodom predmeta koji vijeće razmatra pokrene neko ozbiljno pitanje od značaja za tumačenje Konvencije ili protokola uz nju, ili ako rješenje pitanja pred vijećem može da dovede do rezultata koji nije u saglasnosti s nekom prethodno donijetom odlukom Suda, vijeće može sve dok ne donese presudu, da ustupi nadležnost Velikom vijeću, izuzev kada se tome protivi jedna od stranaka u sporu.

Član 31.

uredi

Ovlašćenje Velikog vijeća

uredi

Veliko vijeće:

a. odlučuje o predstavkama podnijetim na osnovu člana 33. ili člana 34, kada mu neko vijeće ustupi nadležnost na osnovu člana 30. ili kada mu je predmet upućen na osnovu člana 43; i
b. razmatra zahtjeve za savjetodavna mišljenja podnijeta na osnovu člana 47.

Član 32.

uredi

Nadležnost Suda

uredi

1. Nadležnost Suda se proteže na sva pitanja koja se tiču tumačenja i primjene ove konvencije i protokola uz nju, a koja su mu upućena na osnovu člana 33, 34. i 47.

2. U slučaju spora da li je Sud nadležan, odlučuje Sud.

Član 33.

uredi

Međudržavni sporovi

uredi

Svaka visoka strana ugovornica može ukazati Sudu na svaku povredu odredbi Konvencije ili protokola uz nju koju je navodno počinila neka druga strana ugovornica.

Član 34.

uredi

Pojedinačne predstavke

uredi

Sud može da prima predstavke od svake osobe, nevladine organizacije ili grupe lica koji tvrde da su žrtve povrede prava ustanovljenih Konvencijom ili protokolima uz nju, učinjene od strane neke visoke strane ugovornice. Visoke strane ugovornice obavezuju se da ni na koji način ne ometaju stvarno rješenje ovog prava.

Član 35.

uredi

Uvjeti prihvatljivosti

uredi

1. Sud može uzeti predmet u postupak tek kada se iscrpe svi unutrašnji pravni lijekovi, u skladu sa općepriznatim načelima međunarodnog prava, i u roku od šest mjeseci od dana kada je donijeta pravosnažna odluka.

2. Sud ne postupa po pojedinačnoj predstavci podnijetoj na osnovu člana 34. koja je:

a. anonimna; ili
b. u suštini istovjetna s pitanjem koje je sud već razmatrao, ili koja je već podnijeta nekoj drugoj međunarodnoj instanci radi ispitivanja, odnosno rješavanja, a ne sadrži nove relevante činjenice.

3. Sud proglašava neprihvatljivom svaku pojedinačnu predstavku podnijetu na osnovu člana 34. za koju smatra da je inkompatibilina s odredbama Konvencije ili protokola uz nju, očigledno neosnovana, ili predstavlja zloupotrebu prava na predstavku.

4. Sud odbacuje svaku predstavku koju smatra neprihvatljivom u smislu ovog člana. On to može učinit u svakoj fazi postupka.

Član 36.

uredi

Intervencija treće strane

uredi

1. Visoka strana ugovornica čiji je podnosilac predstavke državljanin ima pravo da podnese pisani podnesak i učestvuje u saslušanju u svim predmetima pred vijećem ili Velikim vijećem.

2. Predsjednik Suda može u interesu ispravnog postupanja pozvati visoku stranu ugovornicu koja nije strana u postupku ili svako zainteresirano lice koje nije podnosilac predstavke da podnesu pisani podnesak ili uzmu učešća u saslušanju.

Član 37.

uredi

Skidanje predstavki

uredi

1. Sud u svakoj fazi postupka može odlučiti da skine predstavku sa liste predmeta ako se na osnovu okolnosti može zaključiti:

a. da podnosilac predstavke ne namjerava da dalje učestvuje u postupku; ili
b. da je predmet razriješen; ili
c. da iz svakog drugog razloga koji Sud utvrdi nije više opravdano nastaviti sa ispitivanjem predstavke.

Međutim, Sud nastavlja s ispitivanjem predstavke ako je to potrebno radi poštovanja ljudskih prava ustanovljenih Konvencijom i protokolima uz nju.

2. Sud može odlučiti da predstavku vrati na svoju listu predmeta ako smatra da okolnosti to opravdavaju.

Član 38.

uredi

Ispitivanje predmeta i postupak prijateljskog rješenja

uredi

1. Ako Sud proglasi predstavku prihvatljivom, on:

a. nastavlja ispitivanje predmeta zajedno s predstavnicima stranaka i, ako je to potrebno, preuzima istragu, za čije će mu efikasno provođenje države u pitanju pružiti sve potrebne olakšice.
b. stavlja se na raspolaganje zainteresiranim stranama u sporu kako bi se postiglo prijateljsko rješenje zasnovano na poštovanju ljudskih prava utvrđenih Konvencijom i protokolima uz nju.

2. Postupak koji se vodi na osnovu stava 1.b povjerljive je prirode.

Član 39.

uredi

Postizanje prijateljskog rješenja

uredi

Ako se postigne prijateljsko rješenje, Sud skida predmet sa svoje liste odlukom koja sadrži kratak opis činjenica i postignutog rješenja.

Član 40.

uredi

Javna rasprava i pristup dokumentima

uredi

1. Rasprave su javne, osim kada Sud u posebnim okolnostima odluči drukčije.

2. Dokumenti deponirani kod Sekretara dostupni su javnosti, osim kada predsjednik Suda odluči drukčije.

Član 41.

uredi

Pravično zadovoljstvo

uredi

Kada Sud utvrdi prekršaj Konvencije ili Protokola uz nju, a unutrašnje pravo visoke strane ugovornice u pitanju omogućava samo dijelomičnu odštetu, Sud će, ako je to potrebno, pružiti pravično zadovoljenje oštećenoj stranci.

Član 42.

uredi

Presude vijeća

uredi

Presude vijeća postaju pravosnažne u skladu s odredbama člana 44, stav 2.

Član 43.

uredi

Obraćanje Velikom vijeću

uredi

1. U roku od tri mjeseca od dana donošenja presude vijeća svaka stranka može, u posebnim slučajevima, da zahtijeva da se predmet iznese pred Veliko vijeće.

2. Odbor od pet sudija Velikog vijeća prihvatit će zahtjev ako se predmet tiče nekog ozbiljnog pitanja vezanog za tumačenje Konvencije ili ozbiljnog pitanja od opće važnosti.

3. Ako odbor prihvati zahtjev, Veliko vijeće odlučuje o predmetu presudom.

Član 44.

uredi

Konačna presuda

uredi

1. Presuda Velikog vijeća je konačna.

2. Presuda vijeća postaje konačna:

a. kada stranke izjave da neće zahtijevati da se predmet iznese pred Veliko vijeće; ili
b. tri mjeseca poslije donošenja presude, ako se ne zatraži da se predmet iznese pred Veliko vijeće; ili
c. kada odbor Velikog vijeća odbije zahtjev za razmatranje na osnovu člana 43.

3. Konačna presuda se objavljuje.

Član 45.

uredi

Obrazloženje presuda i odluka

uredi

1. Obrazloženje se daje za presude i za odluke kojima se predstavka proglašava prihvatljivom ili neprihvatljivom.

2. Ako presuda u cijelosti ili u jednom svom dijelu ne predstavlja jednoglasno mišljenje sudija, svaki sudija ima pravo da iznese izdvojeno mišljenje.

Član 46.

uredi

Obaveznost i izvršenje presuda

uredi

1. Visoke strane ugovornice preuzimaju obavezu da se povinuju konačnoj presudi Suda u svakom predmetu u kome su stranke.

2. Konačna odluka Suda se dostavlja Komitetu ministara koji nadgleda njeno izvršenje.

Član 47.

uredi

Savjetodavna mišljenja

uredi

1. Na zahtjev Komiteta ministara Sud može da daje savjetodavna mišljena o pravnim pitanjima koja se tiču tumačenja Konvencije i Protokola uz nju.

2. Takva mišljenja se ne mogu baviti pitanjima koja se odnose na sadržaj ili obuhvat prava i sloboda ustanovljenih Dijelom i Konvencijom i protokolima uz nju, kao ni bilo kojim drugim pitanjem koje bi Sud ili Komitet ministara mogli da razmatraju u vezi s postupcima koji se mogu pokrenuti u skladu sa Konvencijom.

3. Za odluke Komiteta ministara da zahtijeva savjetodavno mišljenje Suda potrebna je većina glasova predstavnika koji učestvuju u radu Komiteta.

Član 48.

uredi

Savjetodavna nadležnost Suda

uredi

Sud odlučuje da li zahtjev za davanje savjetodavnog mišljenja koji podnese Komitet ministara spada u njegovu nadležnost određenu članom 47.

Član 49.

uredi

Obrazloženje savjetodavnih mišljenja

uredi

1. Savjetodavna mišljenja Suda se obrazlažu.

2. Ako savjetodavno mišljenje u cijelosti ili jednom svom dijelu ne predstavlja jednoglasno mišljenje sudija, svaki sudija ima pravo da iznese izdvojeno mišljenje.

3. Savjetodavna mišljenja Suda dostavljaju se Komitetu ministara.

Član 50.

uredi

Troškovi Suda

uredi

Troškove Suda snosi Savjet Evrope.

Član 51.

uredi

Privilegije i imuniteti sudija

uredi

Tokom vršenja svoje dužnosti sudije uživaju privilegije i imunitete predviđene članom 40. Statuta Savjeta Evrope i sporazumima donijetim na osnovu njega.