Razlika između verzija stranice "Tužilac protiv Radislava Krstića"

2.Srebrenica je smještena u istočnoj Bosni i Hercegovini. Istim imenom je nazvana i takozvana zaštićena zona Ujedinjenih nacija, koja je bila zamišljena kao bezbjedna enklava uspostavljena kako bi se njeno civilno stanovništvo zaštitilo od rata. Međutim, od jula 1995., ime grada Srebrenice veže se i za užasne događaje kojima se bavi ovaj predmet. Gnusnost, brutalnost i surovost s kojom je vojska bosanskih Srba (u daljnjem tekstu: VRS) postupala prema nevinim civilima sada je dobro poznata i dokumentirana.[1]<ref name=A>Prvostepena presuda, par. 6 i slj: “Događaji u trenutku zauzimanja Srebrenice i nakon toga.”</ref> Bošnjačke žene, djeca i stari ljudi odvedeni su iz enklave,[2]<ref name=B>Ibid., par. 52.</ref> a 7.000 do 8.000 muškaraca bosanskih Muslimana sistematski je pobijeno.[3]<ref name=C>Ibid., par. 84. </ref>

5.Odbrana se žali na osudu izrečenu Radislavu Krstiću za genocid nad bosanskim Muslimanima u Srebrenici. Odbrana tvrdi da je Pretresno vijeće i pogrešno protumačilo pravnu definiciju genocida i tu definiciju pogrešno primijenilo na okolnosti ovog predmeta.[4]<ref name=D>Ova druga tvrdnja razmatra se dijelu III ove Presude, gdje se ispituje da li je Pretresno vijeće pravilno zaključilo da činjenice ovog predmeta idu u prilog optužbi za genocid.</ref> Što se tiče pravnog aspekta, argument odbrane je dvojak. Prvo, Krstić tvrdi da je definicija, koju je dalo Pretresno vijeće, dijela nacionalne grupe koju je, kako je utvrđeno, namjeravao da uništi neprihvatljivo uska. Drugo, odbrana tvrdi da je Pretresno vijeće pogriješilo kad je izraz "uništiti" iz zabrane genocida proširilo i na geografsko premještanje zajednice.

6.Član 4 Statuta Međunarodnog suda, kao i Konvencija o genocidu,[5]<ref name=E>Član II Konvencije o genocidu.</ref> obuhvata određena djela “počinjen[a] s namjerom da se u cijelosti ili djelimično uništi neka nacionalna, etnička, rasna ili vjerska grupa kao takva.” U Optužnici u ovom predmetu se, u pogledu tačke genocida, navodi da je Radislav Krstić “[namjeravao] da uništi dio bosansko-muslimanskog naroda kao nacionalnu, etničku ili vjersku grupu.”[6] Ciljana grupa koju navodi Optužnica, i koju je prihvatilo Pretresno vijeće, su bosanski Muslimani.[7] Pretresno vijeće je konstatiralo da su bosanski Muslimani jasno određena i zasebna nacionalna grupa i stoga su obuhvaćeni članom 4.[8] Taj zaključak nije osporen u ovom žalbenom postupku.[9]