Razlika između verzija stranice "Ustav Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (1963)"

<center>

<big>

</big>

</center>

== UVODNI DIO ==

=== OSNOVNA NAČELA ===

Narodi Jugoslavije, polazeći od prava svakog naroda na samoopredjeljenje, uključujući i pravo na odcjepljenje, na temelju zajedničke borbe i slobodno izražene volje u narodnooslobodilačkom ratu i socijalističkoj revoluciji, au skladu sa svojim povijesnim težnjama, svjesni da je dalje učvršćivanje njihovog bratstva i jedinstva u zajedničkom interesu, ujedinili su se u saveznu republiku slobodnih i ravnopravnih naroda i narodnosti i stvorili socijalističku federativnu zajednicu radnih ljudi - Socijalističku Federativnu Republiku Jugoslaviju, u kojoj u interesu svakog naroda posebno i svih zajedno ostvaruju i osiguravaju

socijalističke društvene odnose i zaštitu socijalističkog društvenog sustava,

jedinstvene osnove gospodarskog i političkog sustava radi ostvarivanja zajedničkih interesa i ravnopravnosti naroda i ljudi,

Radni ljudi i narodi Jugoslavije ostvaruju svoja suverena prava u federaciji kad je to u zajedničkom interesu ovim ustavom utvrđeno, au svim ostalim odnosima - u socijalističkim republikama.

Socijalistički sustav u Jugoslaviji zasniva se na odnosima među ljudima kao slobodnim i ravnopravnim proizvođačima i stvaraocima, čiji rad služi isključivo zadovoljavanju njihovih osobnih i zajedničkih potreba.

U skladu s tim, neprikosnovenu osnovu položaja i uloge čovjeka čini

Društveno-ekonomski i politički sustav proizlazi iz ovakvog položaja čovjeka i služi njemu i njegovoj ulozi u društvu.

Svaki oblik upravljanja proizvodnjom i drugim društvenim djelatnostima i svaki oblik raspodjele koji - u vidu birokratske samovolje i privilegija zasnovanih na monopolističkom položaju, ili u vidu privatno-sopstvenička sebičnosti i partikularizma - izopačava društvene odnose zasnovane na ovakvom položaju čovjeka, suprotan je pojedinačnim i općim interesima čovjeka i društveno-ekonomskom i političkom sustavu utvrđenom u ovom ustavu.

Sredstva za proizvodnju u društvenom vlasništvu, kao zajednička neotuđiva osnova društvenog rada, služe zadovoljavanju osobnih i zajedničkih potreba i interesa radnih ljudi i razvitku materijalne osnove društvene zajednice i socijalističkih društvenih odnosa. Sredstvima za proizvodnju u društvenoj svojini upravljaju neposredno radni ljudi koji rade tim sredstvima, u sopstvenom interesu iu interesu društvene zajednice, odgovorni jedni drugima i društvenoj zajednici.

Polazeći od toga da nitko nema pravo vlasništva na društvena sredstva za proizvodnju, nitko - ni društveno-politička zajednica ni radna organizacija ni pojedini radni čovjek - ne može ni po kojem pravnosvojinskom osnovu prisvajati proizvod društvenog rada, ni upravljati i raspolagati društvenim sredstvima za proizvodnju i rad, niti samovoljno određivati ​​uvjete raspodjele.

U cilju razvijanja socijalističkih odnosa u poljoprivredi i unapređivanja poljoprivredne proizvodnje osiguravaju se uvjeti za razvitak proizvodnje na temelju društvenih sredstava i društvenog rada, kao i za udruživanje zemljoradnika i njihovu suradnju s radnim organizacijama, na načelu dobrovoljnosti.

Uživajući Ustavom utvrđeno pravo vlasništva na obradivo zemljište zemljoradnici imaju pravo i obvezu da iskorištavaju to zemljište radi unapređivanja poljoprivredne proizvodnje u vlastitom interesu i interesu društvene zajednice.

Sve oblike upravljanja, uključujući i političku vlast, stvaraju radnička klasa i cijeli radni narod za sebe u cilju organiziranja društva kao slobodne zajednice proizvođača, i to osiguravaju

ostvarivanjem društvenog samoupravljanja kao osnove društveno-političkog sustava,

Radi ostvarivanja samoupravljanja i drugih prava građana osigurava se javnost u radu državnih organa, organa društvenog samoupravljanja, organizacija i nositelja javnih funkcija, i stvaraju se uvjeti da građanin bude svestrano obaviješten i osposobljen za vršenje društvenih poslova.

Načelom ograničenja ponovnog izbora i postavljenja na određene funkcije osigurava se smenjivost nositelja funkcija vlasti i drugih određenih javnih funkcija, radi što šireg sudjelovanja građana u vršenju javnih funkcija i učvršćivanja i razvijanja demokratskih odnosa u društvu.

Socijalistički savez radnog naroda Jugoslavije, stvoren u narodnooslobodilačkom ratu i socijalističkoj revoluciji kao dobrovoljni demokratski savez građana najširi je oslonac društveno-političke aktivnosti i društvenog samoupravljanja radnog naroda.

U Socijalističkom savezu radnog naroda Jugoslavije građani

stvaraju uvjete za svestrano sudjelovanje omladine i njezinih organizacija u društvenom i političkom životu,

bore se za humane odnose među ljudima, za razvijanje socijalističke svijesti i normi socijalističkog načina života kao i za otklanjanje pojava koje sputavaju razvitak socijalističkih i demokratskih društvenih odnosa ili im na drugi način nanose štetu.

Savez komunista Jugoslavije, pokretač i organizator narodnooslobodilačke borbe i socijalističke revolucije, nužnošću povijesnog razvitka postao je organizirana rukovodeća snaga radničke klase i radnog naroda u izgrađivanju socijalizma iu ostvarivanju solidarnosti radnih ljudi i bratstva i jedinstva naroda.

Savez komunista svojim usmjeravajući idejnim i političkim radom u uvjetima socijalističke demokracije i društvenog samoupravljanja osnovni je pokretač političke aktivnosti radi zaštite i daljnjeg razvitka tekovina socijalističke revolucije i socijalističkih društvenih odnosa, a posebno radi jačanja socijalističke društvene i demokratske svijesti ljudi.

Polazeći od uvjerenja da su miroljubiva koegzistencija i aktivna suradnja država i naroda bez obzira na razlike u njihovom društvenom uređenju, neophodan uvjet mira i društvenog napretka u svijetu, Jugoslavija zasniva svoje međunarodne odnose na načelima poštovanja nacionalne suverenosti n ravnopravnosti, nemiješanja u unutarnje poslove drugih zemalja , rješavanja međunarodnih sporova mirnim putem, i socijalističkog internacionalizma. U svojim međunarodnim odnosima Jugoslavija se pridržava načela Povelje Ujedinjenih naroda, ispunjava svoje međunarodne obveze i aktivno sudjeluje u djelatnosti međunarodnih organizacija kojima pripada.

Radi ostvarivanja ovih načela Jugoslavija se zalaže

Zalažući se za svestranu političku, ekonomsku i kulturnu saradnju s drugim narodima i državama, Jugoslavija, kao socijalistička zajednica naroda, zastupa gledište da ta saradnja treba da doprinosi stvaranju novih demokratskih oblika povezivanja država, naroda i ljudi, koji odgovaraju interesima naroda i društvenom napretku, i u tom pogledu ona je otvorena zajednica.

 

 

Društveno-politički odnosi i oblici utvrđeni ovim ustavom usmereni su ka proširivanju uslova za dalji razvitak socijalističkog društva, za prevazilaženje njegovih protivrečnosti i za takav društveni napredak koji će, na osnovu svestrane razvijenosti proizvodnih snaga, visoke proizvodnosti rada, obilja proizvoda i svestranog razvitka čoveka kao slobodne ličnosti, omogućiti razvijanje takvih društvenih odnosa u kojima će se ostvarivati načelo komunizma „Svako prema sposobnostima — svakome prema potrebama“.

razvijaju svestranu saradnju i zbližavanje sa svim narodima, u skladu s progresivnim težnjama čovečanstva ka stvaranju slobodne zajednice svih naroda sveta.

 

 

Izražavajući osnovna načela socijalističkog društva i njegovog napretka, ovaj deo Ustava je i osnova tumačenja ustava i zakona, kao i delovanja svih i svakoga.

=== DRUŠTVENO I POLITIČKO UREĐENJE ===

 

 

===== UVODNE ODREDBE =====

Glavni grad Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije je Beograd.

 

 

===== DRUŠTVENO-EKONOMSKO UREĐENJE =====

Služba društvenog knjigovodstva je samostalna u svom radu.

 

 

===== SLOBODE, PRAVA I DUŽNOSTI ČOVEKA I GRAĐANINA =====

Obezbeđuje se sudska zaštita sloboda i prava zajemčenih ovim ustavom.

 

 

===== DRUŠTVENO-POLITIČKI SISTEM =====

Poslovima od zajedničkog interesa u oblasti upravljanja stambenim zgradama i u drugim oblastima društvenog života građani upravljaju neposredno ili preko organa koje sami biraju i koji su im odgovorni za rad.

 

 

===== DRUŠTVENO-POLITIČKE ZAJEDNICE =====

Organi federacije u službenom opštenju pridržavaju se načela ravnopravnosti jezika naroda Jugoslavije.

 

 

===== SUDOVI I JAVNO TUŽILAŠTVO =====

Viši javni tužilac može preuzeti vršenje pojedinih poslova za koje je nadležan niži javni tužilac.

 

 

===== USTAVNOST I ZAKONITOST =====

=== ORGANIZACIJA FEDERACIJE ===

 

 

===== NADLEŽNOST ORGANA FEDERACIJE =====

6) vršenje drugih poslova utvrđenih ovim ustavom.

 

 

===== SAVEZNA SKUPŠTINA =====

Promenu Ustava proglašava Savezno veće.

 

 

===== PREDSEDNIK REPUBLIKE =====

Članove Saveta federacije bira, na predlog Predsednika Republike, Savezno veće iz redova saveznih i republičkih funkcionera, kao i funkcionera društveno-političkih i drugih organizacija.

 

 

===== POLITIČKO-IZVRŠNI I UPRAVNI ORGANI SAVEZNE SKUPŠTINE =====

Ovi funkcioneri dužni su, na zahtev veća, odbora i komisija Skupštine davati im obaveštenja i objašnjenja o pitanjima iz delokruga organa kojim rukovode. Oni su dužni davati i odgovore na pitanja poslanika.

 

 

===== VRHOVNI SUD JUGOSLAVIJE =====

Nadležnost i organizacija Vrhovnog suda Jugoslavije utvrđuju se saveznim zakonom.

 

 

===== USTAVNI SUD JUGOSLAVIJE =====

Ustavni sud Jugoslavije samostalno uređuje svoju organizaciju i rad.

 

 

===== NARODNA ODBRANA I JUGOSLOVENSKA NARODNA ARMIJA =====