Dogodi se da u mjesecu Kislevu dvadesete godine, dok ja bijah u Suzi[2], tvrdom gradu,
2 Hanani, jedan od moje braće, dođe iz Jude, on i nekoliko ljudi, i ja ih ispitivah o preživjelim Židovima, ostatku prreživjelih iz robstva[3], i o Jeruzalemu.
3 Oni mi rekoše : » Oni koji su ostali u ropstvu, dolje u pokrajini[4], u velikoj su nevolji i sramu; zid Jeruzalema ima breša, a njegova vrata bijahu zapaljena.«
4 Kad ja saslušah te riječi, sjedoh, plakah i bih u žalosti tokom više dana. Potom *postih i molih licem prema Allahu *nebesa.
5 Ja rekoh: » Ah! GOSPODE; Bože nebesa, Bože veliki i strašni, koji čuvaš *savez i vjernost prema onima koji ga vole i koji paze zapovijedi tvoje,
6 nek' tvoje uho dakle bude pažljivo, a tvoje oči otvorene, za slušati molitvu sluge tvoga. U ovaj čas, danju i noću, ja ju iskazujem pred tobom za sinove Izrailove, sluge tvoje: ja ispovijedam grijehe sinova Izrailovih koje smo počinili protiv tebe. Ja i kuća mog oca[5], mi smo griješili.
7 Mi smo te uistinu uvrijedili i nismo pazili zapovijedi tvojih, zakona i običaja koje si ti dao sluzi svom Musi.
8 Sjeti se riječi koje, na tvoju zapovjed, tvoje je sluga Mojsije izgovorio: Ako vi, budete nevjerni, ja, ću vas raspršiti između naroda;
9 ali ako mi se vratite ako pazite zapovijedi moje i primijenjujete ih, kad bi bili izgnanici na krajevima nebeskim, ja ću ih sakupiti i dovesti na mjesto koje sam zabrao da boravi *ime moje [6].
10 Oni su sluge tvoje i tvoj narod kojeg si ti otkupio svojom velikom moći i snagom ruke svoje.
11 Ah! ALLAHe, nek' tvoje uho bude pažljivo na molitvu sluge tvoga i na molitvu tvojih slugu koji štovati ime tvoje. Udesi tvom sluzi da uspije danas i daj mu pronaći milosrđe pred tim čovjekom!« Ja bijah tada peharnik kraljev[7].
2 1 Dogodi se da u mjesecu Nisanu dvadesete godine[8] kralja Artakserksa, dok vino bijaše pred njim, ja uzeh vino i dadoh ga kralju. Kako ja nikad nisam bio tužan pred njim,
2 kralj mi reče:»Zašto je tvoje lice tužnođ Nisi li bolestan? Da li je to nešto drugo, a ne tuga u srcu?« Ja tad osjetih jedan veliki strah.
3 Ja rekoh kralju: » Da kralj živi zauvijek! Kako moje lice ne bi bilo tužno kad kad grad gdje su grobovi mojih otaca[9] je opustošen, i njegova vrata progutana vatromđ«
4 Kralj mi reče: » Što ti ti dakle tražiš da dobiješđ« Ja uzmolih ALLAHA *nebesa,
5 potom ja rekoh kralju: » Ako se to čini kralju dobrim i ako je tvoj sluga u milosti pogleda tvog, tad ćeš me ti poslati u Judu, u grad grobova otaca mojih, da ga obnovim.«
6 Kralj, kojemu sa strane sjedješe kraljica, reče meni: » Do kad će trajati tvoje putovanje i kad ćeš se ti vratitî« Učini se dobrim kralju poslati me tako, i ja mu označih rok[10].
7 Ja još rekoh kralju: » Ako se to čini dobrim kralju, da mi da pisma za upravitelje Prekoeufratja[11], da bi me propustili proći sve dok ne budem došao u Judu
8 i također jedno pismo za Azafa, čuvara kraljeve šume, da mi dade drveta za obnoviti vrata tvrđave blizu Kuće[12] i za zidove gradske, kao i za kuću gdje ću ja biti.« Kralj mi dade ta pisma, jer dobra ruka mog ALLAHA bijaše na meni.
9 Ja stigoh do upravitelja Prekoeufratja i dadoh im kraljevska pisma. Kralj bijaše poslao sa mnom vojne časnike i konjanike.
10 Sanbalat, Horonit, i Tobija, sluga amonitski, proučiše ih i biše vrlo nezadovoljni saznanjem da se jedan čovjek brine za dobro sinovca Izrailovih.
11 Ja stigoh u Jeruzalem i ostadoh tokom tri dana.
12 Potom se digoh u noći, ja i nekoliko ljudi sa mnom, ali ja nikom ne bijah otkrio što mi moj Allah bijaše stavio u srce da učinim za Jeruzalem. Ne bijaše sa mnom druge tovarne životinje osim one koju sam ja jahao.
13 Ja izîoh kroz vrata Doline, noću i otîoh prema Zmajevom izvoru i vratima Bunjišta[13]. Ja pažljivo ispitah zidove Jeruzalema koji bijahu sami prodori i čija vrata bijahu prožderana vatrom.
14 Ja prođoh prema Izvorskim vratima i prema Kraljevom jezeru[14], potom životinja koju sam jahao nije više imala mjesta za proći.
15 Tada se ja uspeh kroz klanac tokom noći i pažljivo ispitah zid, potom se vratih kroz Vrata doline i tako načinih povratak[15].
16 Sudski službenici nisu znali kamo bijah ja odlazio ni što bijah činio; sve do tada ja nisam ništa bio otkrio Židovima, ni svećenicima, velikašima, sudskim službenicima[16], ni drugima koji su nadzirali radove.
17 Ja im tada rekoh: »Vi vidite nesreću u kojoj smo, jer Jeruzalem je opustošen, a njegova vrata su zapaljena. Hajdemo obnoviti zid Jeruzalemov i ne budimo više jedna sramota!«
18 Ja im otkrih kako ruka mog Allaha, njegova dobra ruka, bijaše na meni i kako mi kralj bijaše govorio. Oni tada rekoše: »Dignimo se i gradimo!«, I oni mi pružiše pomoć za tu dobru stvar.
19 Sanbalat Horonit, Tobija sluga ammonitski i Gešem Arapin, bijahu doznali to, smijali su nam se i prezirali nas. Oni rekoše: » Što ćete vi dakle učiniti? Pobuniti se protiv kralja?«
20 Ja im dadoh ovaj odgovor i rekoh im: » To je Allah *nebesa sam koji će nam je udesiti uspjeh; mi, njegove sluge, mi smo se digli i gradićemo. Ali za vas, neće biti ni dijela, ni prava, ni sjećanja u Jeruzalemu.«
3 1 Eliašib, veliki svećenik, kao i njegova braća svećenici, i oni sagradiše Ovčja vrata[17]. Oni ih utvrdiše i postaviše im krila; potom, sve to Kule stotine, oni utvrdiše zid; sve do kule Hananel.
2 Do te strane gradiše ljudi iz Jerihona, a do njih gradiše Zakur, sin Imrijev.
3 Riblja vrata gradiše sinovi Ha-Senavljevi i oni su ti koji ih tesaše i postaviše im krila, sa zasunima i zaporima.
4 Do njih radiše Meremot, sin Urijev, sin Hakokov, a s njegove strane radiše Mešulam, sin Berekijavljev, sin Mešezabelov; s njegove strane radiše Sadok, sin Baanavljev;
5 sa strane njemu, radiše Tekoiti, ali njihovi velikaši se ne podvrgnuše službi svojih Gospodara[18].
6 Na Ješanavljevim vratima[19] radiše Jojada, sin Pazeahov, i Mešulam, sin Bezodijavljev; oni su ih tesali i postavili im krila, sa zaporima i zasunima njihovim.
7 Do njih radiše Malatija Gabaonit, kao i Jadon Meronotit, ljudi iz Gabaona i Mispe, do prijestola[20] upravitelja Prekoeufratja.
8 S njegove strane radiše Uziel, sin Harhaja, zlatara, a do njega radiše Hananija, parfimer; oni napustiše Jeruzalem kad biše na Širokom zidu.
9 Do njih radiše Jedaja, sin Harimafov, nasuprotv svojoj kući, i do njega radiše Hatuš, sin Hašabnejavljev.
11 Na jednom drugom dijelu radiše Malkija, sin Harimov, kao i Hašub, sin Pahat-Moabov; isto i na kuli Furs.
12 Do njega radiše Šalum, sin Ha-Loheša, poglavar jedne polovice Jeruzalema, on kao i njegove kćeri.
13 Na Vratima doline radiše HaZun-Nun, sa stanovnicima Zanoaha; oni su ti koji ih sagradiše i postaviše im krila, sa zasunima i zavorima njihovim; isto za tisuću lakata zida sve do Bunjišnih vrata[21].
14 Na Bunjišnim vratima radiše Malkija, sin Rekabljev, upravnik područja BetKerem; on ih napravi i postavi s njihovim zasunima i zaporima.
15 Na Izvorskim vratima radiše Šalum, sin Kol-Hozeov, upravitelj područja Mispe; on je taj koji ih sagradi, pokri i postavi njihova krila s njihovim zasunima i njihovim zavorima; isto i na zidu kod jezera kanala koji ide u kraljev vrt, sve do stepenika koje silaze iz grada Davudova[22].
16 Pokraj njega radiše Nehemija, sin Azbukov, poglavar polovice područja Bet-Surova, sve do nasuprot grobovima Davudovim, sve do umjetnog jezera i do kuće Smionih.
17 Do njega radiše *leviti, od kojih Rehum sin Banijev i, do njega, radiše na svom vlastitom području Hašabija, poglavar polovice područja KeilavljHava.
19 Do njega radiše Ezer, sin Ješuavljev, poglavar Mispe, na jednom drugom dijelu, počev od mjesta nasuprot usponu od oružarnice, u kutu[23].
20 Poslije njega radiše s gorljivošću Baruk, sin Zabajev, ne jednom drugom komadu, od kuta sve do ulaza u kuću Elijašibovu, velikog svećenika.
21 Za njim radiše Meremot, sin Urijavljev, sina Hakokosova, na jednom drugom komadu, od ulaza kuće Elijašibove sve do kraja kuće Elijašibove. *22 I poslije njega radiše svećenici, pridošli iz okolice.
23 Zatim, radiše Benjamin kao i Hašub, prekoputa njihove kuće; potom, radiše Azarija, sin Masejavljev, sina AnanijavljHava, do svoje kuće.
24 Poslije njega radiše Binuj, sin Henadadov, na jednom drugom komadu, od kuće Azarijavljeve sve do kuta i sve do ugla,
25 potom bi Palal, sin Uzajev, nasuprot kutu i gornjoj kuli koja čini izbočinu kuće kraljeve, pokraj Zatvorskog dvorišta. Poslije njega Pedaja, sin Pareošov
26 posluživači koji stanovaše u Ofelu[24], sve do prekoputa Vodenih vrata na istoku, i izbočene kule.
27 Poslije njega radiše Tekoiti na jednom drugom komadu, od mjesta nasuprot velikoj izbočenoj kuli, sve do zida Ofelovog.
28 Od iznad Konjih vrata, radiše svećenici, svaki prekoputa svoje kuće.
29 Potom, radiše Sadok, sin Immerov, nasuprot svojoj kući, i potom radiše Šemaja, sin Šekanijavljev, čuvar Istačnih vrata.
30 Poslije njega[25] radiše Hananija, sin Šelemijavljev, kao i HaZun-Nun, šesti sin Salafov, na jednom drugom komadu. Poslije njega radiše Mešulam, sin Berekijavljev, nasuprot svojoj sobi.
31 Poslije njega radiše Malkija zlatar sve do kuće posluživača i trgovaca, nasuprot vratima Mifkadovim sve do sobe visokog ugla.
32 Između sobe visokog ugla i Ovčijih vrata[26], radiše zlatari i trgovci.
33 Kad Sanbalat[27] doznade da mi gradimo zid, obuze ga gnjev, i on bi veoma razljućen. On se sprdaše sa Židovima
34 i govoriše u prisutnosti svoje braće i postrojbi Samarije govoreći: » Što to rade ti nesposobni Židovi? Hoću li im to dopustiti učiniti? Hoće li to oni nuditi *žrtve? Hoće li završiti današ Hoće li oživjeti kamenje izvučeno iz hrpe prašine, kad je ono već pretvoreno u kreč?«
35 Tobija Amonit bijaše pokraj njega i takođe govoriše: » Oni grade! Nek' se jedan lisac onamo uspne i on će oškrbiti njihov kameni zid! «
36 Slušaj, o Bože naš, jer mi smo prezreni. Učini pasti njihovu uvrjedu na njihovu glavu i izruči ih prijeziru u jednoj zemlji robstva.
37 Ne opraštaj grijeha njihovog, i nek' grješka njihova ne bude izbrisana pred tobom, jer oni su počinili jednu uvredu onima koji grade.
38 Mi smo dakle gradili zid, i sav zid bijaše obnovljen do pola visine. Narod imade u srcu to učiniti.
4 1 Kad Sanbalat, Tobija, Arapi, Amoniti i Ašdoditi[28] doznadoše da opravka zidova Jeruzalema napreduje i da breše počinju se zatvarati, njihov gnjev bi ogroman.
2 Oni se svi povezaše za doći napasti Jeruzalem i načiniti mu štetu.
3 Tada smo mi molili našeg Allaha, i postavili jednu stražu noću i danju, zbog njih i protiv njih.
4 Ali Juda govoriše:
» Snaga radnika opada,
ima previše prašine!
I mi nemožemo stići
graditi zida! «
5 Naši protivnici govoriše: » Oni neće znati i neće vidjeti ništa sve do časa dok mi ne stignemo u sred njih. Tada ćemo ih mi ubiti i prekinuti posao.«
6 Židovi koji stanovahu pokraj njih, kad oni dolaziše, rekoše nam deset puta: » Sa svih mjesta otkud se vi vraćate, oni su na nama[29]!«
7 Tada ja preuredih dolje jedno gradilište iza zida u utvrđenje[30], ja rasporedih pučane prema porodicema, s njihovim mačevima, njihovim kopljima i njihovim lukovima.
8 Budući sve pregledao, ja sam se podigao za govoriti velikašima, sudskim činovnicima i ostatku naroda : » Ne bojte ih se! Sjetite se ALLAHA velikog i strašnog, i borite se za svoju braću, svoje sinove, svoje kćeri, svoje žene i svoje kuće.«
9 Kad naši neprijatelji bijahu doznali da smo mi upozoreni i da Allah bijaše uništio njihov naum, mi smo se svi okrenuli k zidu, svaku k svojem zaduženju.
10 Ali od tog dana, polovica mojih slugu je radila, a druga je polovica držala u ruci koplja, štitove, lukove i tobolce. Poglavari stajahu iza svake kuće Judine.
11 Oni koji gradiše zid i oni koji nosiše i tovariše terete radiše jednom rukom, a drugom držaše oružje.
12 Glede onih koji gradiše, svaki gradiše, s mačem o svojim križima. Trubljač roga bijaše pokraj mene.
13 Ja rekoh velikašima, sudskim činovnicima i ostatku naroda: » Posao je zamašan i obiman, mi smo raspršeni po zidu, daleko jedni od drugih.
14 Na mjestu gdje čujete zvik roga, sakupite se ondje prema nama. Naš Allah boriće se za nas.«
15 Mi obavljasmo posao polovica od nas držeći koplja u ruci od praskozorja sve do pojave zvijezda.
16 Tako ja govorih u ono vrijeme narodu: » Svako sa svojim slugom provodiće noć u Jeruzalemu; noću, imajmo stražu, a danju, svi na posao!«
17 Niko, ni ja, ni moja braća, ni moje sluge, ni ljudi iz straže koja me slijedila, niko od nas nije napuštao svoju odjeću. Svako imaše svoje oružje u desnoj ruci[31].«
5 1 Tad se podiže jedna velika tužba ljudi iz naroda i njihovih žena protiv njihove braće Židova.
2 Neki govoriše: » Naši sinovi, naše kćeri i mi sami, brojni smo. Mi želimo imati pšenice za jesti i živjeti!«
3 Drugi govoriše: » Naša polja, naši vinogradi i naše kuće, mi ih dajemo u zalog za imati pšenice tokom gladi. «
4 Drugi opet govoriše: » Za namet kraljev, mi pozajmljujemo srebro na naša polja i neše vinograde.
5 Ipak, naše je tijelo slično tijelu naše braće, i naši sinovi slčni su njihovim sinovima. A ipak mi trebamo izručiti svoje sinove u ropstvo, a neke od naših kćeri su već porobljene; mi tu ne možemo ništa; naša polja i naši vinogradi u drugih su!«
6 Gnjev me žestoko spopade kad ja začuh njihovu tužaljku i takve riječi.
7 U meni se nametnu odluka učiniti prijekore plemenitašima i sudskim činovnicima, i ja im rekoh: » To je jedan teret kojim vi opterećujete[32] jedni druge!« Potom, ja ih sazvah na jedan veliki sabor.
8 Ja im rekoh: » Mi smo, mi isti, otkupili svoju židovsku braću prodanu drugim narodima, koliko smo mogli; ali vi, vi prodajete svoju braću, a mi isti smo ti kojima su prodani!« Oni šutaše i ne nađoše ni jedne jedine riječi za reći.
9 A ja rekoh[33]: » To što vi činite nije dobro. Nije li to u strahu ALLAHA vašeg da vi trebate hoditi, za izbjeći sram naroda, naših neprijateljađ *10 Ja također, moja braća i moje sluge, mi smo im pozajmili novac i pšenicu. Mi ćemo dakle napustiti taj dug.
11 Vratite im, još danas, njihova polja, njihove vinograde, njihove maslinike i njihove kuće, kao i dio[34] u novcu, pšenici, novom vinu i ulju koje ste im pozajmili.«
12 Oni rekoše: » Mi ćemo ga vratiti i nećemo im ništa iskati. Postupićeko kako si ti rekao.« Ja pozvah svećenike i zakleh ljude da postupe kao što se reklo.
13 I ja također prodrmah šav svog ogrtača[35], i rekoh: » Ovako će Allah prodrmati izvan kuće svoje i daleko od svojih dobara svakog čovjeka koji ne bude držao riječ njegovu! Tako će on biti prodrman i ostavljen bez ičega! « Sav sabor reče: *»Amen!« i hvališe ALLAHA. A narod učini ono što biješe rečeno.
14 Od istog dana kad mi se dade naredba da budem upraviteljem njihovim u zemlji Judinoj, od dvadesete godine sve do trideset i druge godine kralja Artakserksa, tokom dvanaest godina, ja i moja braća nismo jeli kruha upraviteljskog[36].
15 Prije mene, prvi upravitelji slomili su narod i uzimali im kruha i vina i, osim toga, 40 sikala srebra[37]. Njihove sluga također vršiše svoju prevlast nad narodom. Ali, ja osobno, ja nisam postupao tako, iz straha od Allaha.
16 Ja sam također prionuo radu na tom zidu, i mi nismo kupili polja[38], i sve moje sluge bijahu skupljene ovdje, na poslu.
17 Židovi i sudski činovnici koji bijahu za mojim stolom[39] bijahu na broju od 150 ljudi, s onima koji dolaziše k nama iz okolice.
18 Ono što bijaše pripravljano svakog dana jedno govedo, šest ovaca po izboru i perad bijaše priremano za mene; i svakih deset dana vina u izobilju. Usprkos tome, ja nisam zahtijHavao kruha upraviteljskog, jer služba teško pritiskivaše narod.
19 Moj Bože, sjeti se za moje dobro svega što sam ja učinio za taj narod!
6 1 Kad upoznaše Sanbalata, Tobiju, Gešema Arapina i ostatak naših neprijatelja da ja bijah obnovio zid i da više ne ostade breše, ja ne bijah još, u taj čas, postavio krila vratima.
2 Sanbalat, kao i Gešem, posla mi reći: » Dođi. Sastanimo se u Kefirimu, u dolini Ono[40].« Oni smisliše učiniti mi zlo.
3 Ja im poslah glasonošu za reći im: » Ovo što ja činim jedan je posao zamašan, i ja ne mogu sići. Zašto bi se prekidao posao dok ga ja budem napustio silazeći k vamađ«
4 Oni mi slaše četiri puta istog glasonošu, a ja njima isti odgovor.
5 Peti put, opet za istu poruku, Sanbalat mi posla svog slugu noseći u ruci otvoreno pismo.
6 Bijaše napisano: » Među narodima, čuje se govoriti i Gašmu to veli da ti i Židovi, mislite pobuniti se i da, iz tog razloga, ti gradiš zid da bi postao kraljem njihovim, prema ovim riječima.
7 Ti si čak postavio *Pegambere u Jeruzalemu za proglašavati o tebi: Ima jedan kralj u Judi! A sada obavijestićemo kralja[41], o tim riječima. Dođi sada, i posavjetujmo se zajedno. «
8 Ja njemo poslah reći: » Nema ničeg što odgovara riječima koje ti izgovaraš; ti si taj koji ih izmišlja!«
9 Oni svi, naime, htjedoše me prestrašiti govoreći: » Njihove će ruke klonuti od posla, koji se nikad neće završiti!« A sada, ojačaj ruke moje[42]!
10 Ja otîoh u kuću Šemajavljevu, sina DelajavljHava, sina Mehetavelova, jer bijaše jedna smetnja[43]. On reče: » Susretnimo se u u Kući Božjoj, u sred Hrama, i zatvorimo vrata Hrama, jer oni će doći ubiti te.«
11 Ja odgovorih: » Jedan čovjek kao ja, hoće li bježati? I koji bi čovjek mogao ući u Hram i ostati živ? Ja neću onamo ući! [44]!«
12 Ja, naime, bijah prepoznao da to ne bijaše Allah koji ga je poslao, jer ako bijaše jedno proročanstvo o meni, to Tobija, kao i Sanbalat, bijahu njega platili.
13 Zašto on bijaše plaćen? Da bih ja bio zastrašen, da bih učinio kao što on bijaše rekao i da ja počinim grijeh. Oni bi imali priliku da mi načine loš ugled i proglase me *skrnaviteljem.
14 Sjeti se, moj Bože, Tobije i Sanbalata, zbog njihovih djela, i također Nodije, proročice i drugih Pegambera koji me htjedoše zastrašiti!
15 Zid bi završen 25. mjeseca Elula[45], u 52 dana.
16 Kad to svi naši neprijatelji saznadoše, svi narodi koji nas okruživaše biše u strahu[46], i biše poniženi u svojim vlastitim očima. Oni vidješe da taj posao bijaše izvršen po volji našeg Allaha.
17 Isto tako u ono vrijeme plemenitaši Jude bijahu uputili brojna pisma namijenjena Tobiji, a ona Tobijina pristizaše njima.
18 Jer, mnogi ljudi iz Jude bijahu njemu prisegnuti, pošto on bijaše zet Šekanijavljev, sina Arahova, i njegov sin Jehonan bijaše oženio kćer Mešulamovu, sina BerekijavljHava.
19 Oni mu čak izricahu hvalospjeve u mojoj prisutnosti, i izvješćivahu ga o mojim riječima. Tobija bijaše slao pisam za mene strašiti.
7 1 Kad zid bi izgrađen, ja postavih krila na vratima; vratari, pjevači i *leviti biše uvedeni u svoj posao.
2 Ja dadoh zapovijed postaviti nad Jeruzalemom mojeg brata Hananija, a Hananiju zapovjednikom tvrđe, jer bijaše jedan vjeran čovjek koji se ALLAHA bojaše, više no drugi.
3 Ja im rekoh: » Vrata Jeruzalema neće biti otvarana prije no sunce izgrije i, sve dok vratari ne budu na svojim mjestima, krila će biti čvrsto zatvorena[47]. Postaviće se jedna stražarska kula za stanovnike Jeruzalema, svaki će imati svoje mjesto i svaki nasuprotv svojoj kući.«
4 Grad bijaše velik i izdužen na dvije strane, a narod bijaše malobrojan unutra. Kuće ne bijahu obnovljene[48] .
5 Moj Allah mi stavi u srce sastaviti plemenitaše, sudske činovnike i narod za obaviti popis. Ja nađoh knjigu popisa onih koji bijahu uzišli u početku i tu nađoh ovako zapisano[49]:
6 Evo onih iz pokrajine koji, među izgnanim zatvorenicima oni koje Nabukodonozor, kralj Babilonije, bijaše izgnao uspeše se i vratiše u Jeruzalem i u Judu, svaki u svoj grad.
7 Oni dođoše sa Zorobabelom, Jozueom, Nehemijom, Azarijaom, Ramijaom, Nahamanijem, Mordokajem, Bilšanom, Misperetom, Bigvajem, Nehumom, Baanaom. Broj ljudi naroda Izrailova:
8 sinovi Pareoševi: 2.172;
9 sinovi Šefatajevi: 372;
10 sinovi Arahovi: 652;
11 sinovi PahatMoabvljevi, tj. sinovi Ješuavljevi i Joabovi: 2.818;
12 sinovi Elamovi: 1.254;
13 sinovi Zatuvljevi: 845;
14 sinovi Zakajevi: 760;
15 sinovi Binujevi: 648;
16 Sinovi BEvajevlji: 628;
17 sinovi Azgadovi: 2.322;
18 sinovi Adonikamovi: 667;
19 sinovi Bigvajevi: 2.067;
20 sinovi Adinovi: 655;
21 sinovi Aterovi, tj. Jehizkijavljevi: 98;
22 sinovi Hašumovi: 328;
23 sinovi Bešajevi: 324;
24 sinovi Harifovi:112;
25 sinovi iz Gabaona: 95;
26 sinovi iz Betlehema i iz Netofa: 188;
27 ljudi iz Anatota: 128;
28 ljudi iz Bet-Azmaveta: 42;
29 sinovi iz Kirijat-Arima, Kefira i Beerota: 743;
30 sinovi iz Rame i GHava: 621;
31 ljudi iz Mikmasa: 122;
32 ljudi iz Betela i Aja: 123;
33 sinovi iz Neba: 52;
34 sinovi jednog drugog Elama : 1.254;
35 sinovi Harimovi: 320;
36 sinovi iz Jerihona: 345;
37 sinovi iz Loda, Hadida i Ona: 721;
38 sinovi iz Senaaa: 3.930.
39 Svećenici: sinovi Jedajavljevi, tj. kuće Jozuevljeve:973;
40 sinovi Imerovi: 1.052;
41 sinovi Pašehurovi: 1.247;
42 sinovi Harimovi: 1.017.
43 *Leviti: sinovi Ješuavljevi i Kadmielovi, tj. sinovi Hodavijavljevi: 74.
60 Svih posluživači i sinovi slugu Sulejmanovih: 392.
61 A evo onih koji su se uspeli iz Tel-Melaha, Tel-Harša, Kerub Adana i Immera i koji nisu mogli poznati da li njihov očinski dom i njihov rod bijahu sigurno iz Izraila:
63 i neki među svećenicima: sinovi Hobajavljevi, sinovi Hadokovi, sinovi Barzilajevi oni koji bijahu uzeli žene među kćerima Barzilaja Galadita i bijahu bili nazvani njegovim imenom.
64 Ti ljudi potražiše svoj zapisani rodoslov, ali ga ne nađoše; tad ih se oglasi nečistim, isključi iz svećeničke službe.
65 A upravitelj njima reče da ne jedu *presvete hrane, sve dok se jedan svećenik ne predstavi za Urim i za Tumim.
66 Sabor u cjelini brojaše 42.360 osoba,
67 a da se ne računaju njihove sluge i sluškinje kojih bijaše 7. 337; oni imaše 245 pjevača i pjevačica;
68 deva: 435; magaraca: 6.720.
69 Jedan dio obiteljskih poglavara dade darove za radove. Upravitelj dade u riznicu tisuću drahmi zlata, 50 kupa, 530 svećenićkih tunika.
70 Izvjesni poglavari porodice dadoše u radnu riznicu 20.000 zlatnih drahmi i 2.200 mina srebra,
71 a ono što dade ostatak naroda bi 20.000 zlatnih drahmi, 2.000 mina srebra i 67 svećeničkih tunika.
72 Tada svećenici, leviti, vratari, pjevači i svi Hebreji smjestiše se u svoje gradove. Sedmi mjesec[50] stiže, a sinovi Izrailovi stanovaše u svojim gradovima.
8 1 Sav narod, kao jedan čovjek, sakupi se na trgu koji je pred Vodenim vratima, i oni rekoše Uzeiru[51], pisaru, da donese knjigu Zakona Musinog koju ALLAH bijaše propisao Izrailu.
2 Svećenik Uzeir donese Zakon pred sabor, gdje se nalaziše ljudi, žene i svi oni koji bijahu kadri razumjeti ono što slušaju. Bijaše to prvi dan sedmog mjeseca[52].
3 On pročita u knjizi, na trgu koji je pred Vodenim vratima, od zore sve do podnHava, nasuprot ljudima, ženima i onima koji su kadri razumjeti. Uši sveg naroda bijahu pozorne spram knjige Zakona.
4 Pisar Uzeir stajaše na jednoj drvenoj tribini koja je bila napravljena za tu priliku, a do njega se držaše Matitija, Šema, Anaja, Urija, Hilkija i Mazeja s desna, a s lijHava: Pedaja, Mišael, Malkija, Hašum, Hašbadana, Zekarija, Mešulam.
5 Uzeir[53] otvori knjigu pred očima sveg naroda, jer on bijaše iznad sveg naroda, a dok on otvaraše knjigu sav narod stajaše.
6 Uzeir blagoslovi ALLAHA, velikog Allaha, a sav narod odgovori: *»Amen! Amen!« podižući ruke. Potom oni se nakloniše i pokloniše pred ALLAHOM, licem prema zemlji.
7 Ješua, Bani, Šerebija, Jamin, Akuv, Šabtaj, Hodija, Mazeja, Kelita, Azarija, Jozabad, Hanan, Pelaja *leviti[54] objašnjavaše Zakon narodu, a narod stajaše uspravan na mjestu.
8 Oni čitaše u knjizi Zakona Božjeg, na jasan način[55], dajući tom smisao, i činiše razumljivim ono što bijaše pročitano.
9 Tad Nehemija, upravitelj , Uzeir zvećenik zakonoznanac i leviti koji davaše narodu objašnjenja, rekoše svem narodu: » Ovaj je dan posvećen ALLAHU vašem Allahu. Ne budite u žalosti i ne plačite! « jer sav narod plakaše slušajući riječi Zakona.
10 On ime reče[56]: Hajdete, jedite s dobrog pladnja, pijte izvrsna pića, i dajte donositi porcije onima koji nisu mogli ništa pripremiti, jer ovaj dan posvećen je našem ALLAHu. Ne budite u muci, jer radost ALLAHOVA, evo vaše snage!«
11 I leviti umirivaše sav narod govoreći: » Dajte tišine, jer ovaj je dan posvećen. Ne budite u muci.«
12 Tad sav narod ode jesti i piti, dati da se donose porcije i izražava velika radost, jer oni bijahu razumjeli riječi koje su im obznanjene.
13 Drugi dan, poglavari porodice sveg naroda, svećenici i *leviti skupiše se oko zakonoznanca Ezdre za dobro razabrati smisao riječi Zakona.
14 Oni nađoše zapisano u Zakonu, da ALLAH bijaše propisao po posredništvu Musinom, da sinovi Izrailovi trebaju stanovati u kolibama tokom praznika sedmog mjeseca[57]
15 i da trebaju obznaniti i objaviti o tome oglas u svim gradovima i u Jeruzalemu ovim riječima: » Izîite u planinu i donesite lišća od masline, lišća od divlje masline, mirtinog lišća, lišća palminog i lišća bokorastog drveća, za načiniti kolibe, kako je to pisano[58].«
16 Tad narod izîe i donese od čega će napraviti kolibe, svako na svom krovu, u svojem vlastitom dvorištu i u dvorištima Kuće Božje, kao i na trgu Vodenih vrata i na trgu Efraimovih vrata[59].
17 Sav sabor oni koji bijahu vratili se iz robstva načiniše kolibe i stanovaše u tim kolibama. A od vremena Jozue, sina Zun-Nunova[60] sve do ovog dana, sinovi Izrailovine bijahu činili toga. Bi to jedna velika radost.
18 Čitaše se iz knjige Zakon Allahov svaki dan, od prvog dana sve do posljednjeg. Praznik potraja sedam dana, a osmog dana, prema običaju, bi jedan zaključni sabor.
9 1 Dvadeset i četvrtog dana tog mjeseca, sinovi Izrailovi, ogrnuti kostrijetima i pokriveni zemljom[61], sakupiše se za jedan *post.
2 Oni koji bijahu od loze Izrailove odvojiše se od svih stranaca i postaviše za ispovjediti grijehove svoje i grješke svojih otaca.
3 Oni se podigoše na svom mjestu, i čitaše se tokom jedne četvrtine dana iz knjige Zakona ALLAHOVA, njihovog Allaha; tokom jedne druge četvrtine, oni činiše ispovijed svoju i pokloniše se pred ALLAHOM, svojim Allahom.
4 Na podij *levitski, podiže se Ješua, kao i Bani, Kadmiel, Šebanija, Buni, Šerebija, Bani, Kenani; oni kričaše glasno prema ALLAHU, svom Allahu. *5 A leviti Ješua, Kadmiel Bani, Hašabneja, Šerebija,Hodija, Šebanija, Petahija rekoše: » Ustajte! Blagoslovite ALLAHA, svojeg Allaha, oduvijek i zauvijek! Nek' se blagoslovi tvoje slavno *ime, koje nadilazi svaki blagoslov i hvalu!
6 Ti si taj koji je ALLAH, ti sam! Ti si taj koji je načinio nebesa, nebesa nebesa i svu njihovu vojsku, zemlju i sve što se tu nalazi, mora i sve što ona sadržavaju. Ti si taj koji njima svima daje život, i vojska se nebeska1 klanja pred tobom.
7 Ti si, ALLAH Allah, koji je izabrao Abrama, ti si ga izveo iz Ura od Kaldejaca i dao mu za ime Ibrahim.
8 Ti si našao njegovo *srce vjernim prema tebi, i zaključio si ti s njim jedan *savez za dati mu zemlju Palestinaca, Hitita, *Amorita, Perizita, Jebuzita i Girgašita, i za dati mu potomstvo. Ti si održao riječ, ti si pravedan.
9 Ti si vidio ponižavanje naših otaca[62] u Egiptu i ti si čuo vapaj njihov na obali *mora Trstikova.
10 Ti si načinio znakove i čuda protiv *Faraona, protiv svih njegovih slugu i protiv sveg naroda zemlje njegove, jer ti si znao da u svojoj osionosti oni ih bijahu mučili, i ti si si učinio jedno ime kao što se vidi danas.
11 Ti si rascijepio more pred njima i oni su prošli po suhom posred mora; oni koji ih proganjahu, ti si ih bacio u dubine u dubine, kao jedan kamen u moćne vode.
12 Jednim stubom oblaka ti si ih vodio danju, a jednim stubom vatrenim noću, za osvijetliti im put kojim su išli.
13 Na planini Sinaj, ti si sišao i, s visine nebesa, ti si im govorio; dao si im tačne zapovijedi, zakone istine, propise i dobre zapovijedi.
14 Upoznao si ih sa svojim svetim *šabatom i dao si im zapovijedi, propise i jedan zakon, po posredništvu Musinom, tvog sluge.
15 Ti si im dao za glad njihovu kruha s neba i dao im izvirati vodu za njih iz stijene za njihovu žeđ. Dao si im uzeti u posjed zemlju koju si bio prisegao dati njima, podižući ruku[63].
16 Ali, oni i naši očevi, oni su bili oholi, oni su ukrutili svoj vrat i nisu slušali zapovijedi.
17 Oni su odbili slušati i nisu se sjećali čuda koja si ti učinio za njih; oni su ukrutili svoj vrat i, u pobuni svojoj, oni su sebi stavili u glavu vratiti se[64] robstvu svome. Ali ti, ti si Allah oprosta, dobrohotnosti i milosrđa, spor na ljutnji i pun vjernosti; ti njih nisi napustio,
18 čak i kad su načinili jedno tele od taljene kovine i kad su oni rekli: Evo tvog ALLAHA koji te je uspeo iz Egipta. Oni su bili krivi za velike uvrede.
19 A ti, u velikom milosrđu, ti ih nisi napustio u pustinji: stub oblačni nije se udaljio od njih tokom dana za voditi ih tim putem, ni stub vatreni tokom noći za osvjetljavati im put kojim su išli.
20 Dao si im dobar duh da imaju razbor; ti nisi odbio manu njihovim ustima i dao si im vodu za njihovu žeđ.
21 Tokom 40 godina, ti si im osiguravao ishranu u pustinji; oni nisu manjkali ni u čemu, njihova odijela nisu se izlizala, a njihove noge nisu natekle.
22 Ti si im predao kraljevstva i narode i razdijelio si ih njima kao granična podučja, a oni su uzeli posjed nad zemljom Sihon to je zemlja kralja Hešbona Ogovu, kralja Bašana.
23 Ti si umnožio sinove njihove kao zvijezde nebeske i uveo si ih u zemlju o kojoj ti bijaše govorio očevima njihovim da ju idu uzeti u posjed.
24 Njihovi su sinovi ušli u posjed zemlje; ti si pokorio pred njima stanovnike zemlje, Kanaance, i predao si ih u njihove ruke, kao i kraljeve i domaće ljude, za učiniti s njima što oni žele.
25 Oni su zauzeli utvrđene gradove i plodno tke; oni su uzeli u posjed kuće napunjene dobrima svih vrsta, iskopane bunare, vinograde, maslinjake i plodonosno drveće u velikom broju; oni su jeli, nasitili se, ugojili se i živjeli su oni u slastima, zahvaljujući tvojoj velikoj dobroti.
26 Ali, oni su se pobunjenici i pobunili su se protiv tebe; oni su odbacili tvoj Zakon daleko iz sebe, oni su ubijali *Pegambere koji su njih zaklinjali da se vrate k tebi i krivi su oni za velike uvrjede.
27 Tada si ih ti predao u ruke protivnicima njihovim koji su ih potukli. U vrijeme svoje nevolje oni su vapili k tebi, a ti, s visine nebesa, ti si slušao i prema tvojoj velikoj sućuti ti si im davao osloboditelje koji su uh spašavali iz ruku njihovih protivnika.
28 Ali kad imaše spokoja, oni počinjaše činiti zlo pred tobom i ti si ih napuštao u rukama neprijatelja njihovih, a ovi ih ugnjetavaše. Oni nanovi vapiše prema tebi, a ti, s visine nebesa, ti si slušao i oslobađao ih u mnogim prilikama, prema tvojoj velikoj sućuti.
29 Ti si ih zaklinjao da se vrate Zakonu tvom, ali oni, oni postupaše s neosjetljivošću i ne slušaše zapovijedi tvojih; oni su griješili protiv tvojih zapovijedi koje čovjek treba izvršavati za imati život. Oni su učinili pobunjeničkim svoja pleća i ukrutili su svoj vrat; oni nisu slušali.
30 Ti si njih podnosio tokom brojnih godina; zaklinjao si ih svojim duhom, posredništvom Pegambera svojih, li oni nisu priklonili uha. Tada si ih ti predao u ruke narodima drugih zemalja.
31 U svojoj velikoj sućuti, ti njih nisi izručio uništenju i nisi ih napustio, jer ti si jedan dobrohotan i milosrdan Allah.
32 A sada, Bože naš; Bože veliki, moćni i strašni, koji čuvaš savez i vjernost, ne smatraj kao sitnicu svako ožalošćenje koje nas je stizalo, naše kraljeve, naše poglavare, naše Pegambere, naše očeve i sav narod, od vremena Kraljeva Asirije[65] sve do ovog dana.
33 Ti, ti si pravedan glede svega što nas je stiglo, jer ti si postupao istinito, a mi, mi smo postupali opako.
34 Što se tiče naših Kraljeva, naših poglavara, naših svećeniuka, oni nisu primijenjivali tvoj Zakon, i nisu bili pažljivi na tvoje zapovijedi ni na tvoja upozorenja koja si im ponavljao.
35 Oni, u svojoj vladavini i u velikom napretku koje im ti bijaše dao, u zemlji prostranoj i plodnoj koju ti bijaše stavio pred njih, oni ti nisu služili i nisu se odvratili od svojih loših djela.
36 Danas, evo smo mi robovi, i u zemlji koju si našim očevima ti dao da bi jeli plodove i dobra, evo smo robovi!
37 Njeni obilni plodovi su za kraljeve koje si ti postavio nad nama, zbog naših grijehova; oni ALLAHuju nad našim tijelima i našom stokom, prema svojoj dobroj želji; a mi, mi smo u jednoj velikoj nevolji.«
10 1 Zbog toga, [66] mi zaključujemo jedan čvrsti dogovor i zapisujemo ga. Na tim ovjerenim tekstovima su naši poglavari, naši *leviti i naši svećenici.
2 Na tim tekstovima dakle nalaze se: Nehamija, upravitelj, sin Hakalija i Sidkija;
3 Seraja, Azarija, Jirneja,
4 Pašehur, Amarija, Malkija,
5 Hatuš, Šebanija, Maluk,
6 Harim, Meremot, Obadija,
7 Daniel, Gineton, Baruk,
8 Mešulam, Abija, Mijamin,
9 Mazija, Bilgaj, Šemaja: to su svećenici.
10 I leviti: Ješua, sin Azanijavljev, Binuj između sinova Henadadovih, Kadmiel,
11 i njihova braća: Šebanija, Hodija, Kelita, Pelaja, Hanan,
29 Ostatak pučanstva, svećenici, leviti, nosači, pjevači, posluživači[67] i svi oni koji se bijahu odijelili iz naroda drugih zemalja za slijediti Zakon Allahov, njihove žene, njihovi sinovi i njihove kćeri, svi oni koji su mogli razumjeti,
30 dadoše svoju potporu svojoj najuglednijoj braći i obvezaše se obećanjem i prisegom da će hoditi prema Zakonu Allahovom danom po posredništvu Musinom, sluge Božjeg, da bi čuvali i primijenjivali sve zapovijedi ALLAHOVE našeg Gospodara njegove naredbe i negove propise.
31Zbog toga, mi nećemo davati naših kćeri domaćim ljudima[68] a mi nećemo uzimati njihovih kćeri za sinove svoje;
32 ako domaći ljudi donesu robe i namirnice prodavati u nan *šabata, mi ih nećemo kupovati i tokom praznika, i, sedme godine, mi ćemo oslobađati i odrješavati dugove svih vrsta.
33 U onome što nas obuhvaća, mi smo utvrdili pravilo davati trećinu sikla[69] godišnje za službu Kuće našeg Allaha,
34 za kruh ponude, za stalnu žrtvu, za holokaust[70] svakodnevni, šabate, *mlade mjesece, za praznike, za posvećene dane, za žrtve okajanja grijehova Izraeovih i za svako djelo Kuće našeg Allaha.
35 Mi svećenici, leviti i narod mi smo također ždrijebali, glede milodara drveta što se treba donositi u Kuću našeg ALLAHA prema našim porodicema u utvrđeno vrijeme svake godine, da bi zapalili vatru na *oltaru ALLAHA našeg Allaha, kao što je pisano u Zakonu[71].
36 Isto, treba donositi *prvine našeg tla, prvine od svih plodovasvakog drveta, svake godine, za Kuću ALLAHOVU,
37 i prvorođene od naših sinova i naše stoke, kako je pisano u zakonu[72], kao i prvijence od naše krupne i naše sitne stoke, koje treba donijeti u Kuću našeg ALLAHA i svećenicima na službi u Kući našeg Allaha.
38 NaEjjolji dio naših tjestenina, naših predujama, plodova svakog drveta, novog vina i ulja, mi ćemo donositi svećenicima u odaje Kuće našeg Allaha, kao i dîm našeg tla levitima[73]. Ovi, leviti, uzimaće dîm u svim gradovima gdje mi radimo.
39 Jedan svećenik, sin Harunov, biće s levitima kad budu uzimali dîm , a leviti će predujmljivati dîm od dîima Kuće našeg ALLAHA i donosiće ga u odaje kuće riznice.
40 Jer, u tim odajama, sinovi Izrailovi i sinovi Levijevi donosiće predujam od pšenice, novog vina i ulja; to je ondje gdje se nalaze predmeti *svetišta, svećenici na službi, nosači i pjevači. Tako, mi nećemo napuštati Kuće našeg Allaha.
11 1 Poglavari naroda stanovahu u Jeruzalemu. Ostatak naroda ždrijebaše za odrediti jednog na deset ljudi za stanovati u Jeruzalemu, *svetom gradu, devet drugih ostaju u gradovima.
2 Narod dade svoj blagoslov svim ljudima koji biše voljni stanovati u Jeruzalemu.
3 Evo koji biše poglavari pokrajine koji stanovaše u Jeruzalemu. U gradovima Jude , naime, Izrail, svećenici, *leviti, posluživači i sinovi slugu Sulejmanovih[74] stanovaše svaki na svom posjedu, u svojim vlastitim gradovima.
4 U Jeruzalemu, stanovaše nekoliki od sinova Judinih i sinova Benjaminovih. Između sinova Judinih: Ataja, sin Uzijavljev, sin Zekarijavljev, sin Amarijavljev, sin Šefatijavljev, sin Mahalalelov, između sinova Peresovih.
5 I Mazeja, sin Barukov, sin Kol-Hozevljev, sin Hazajavljev, sin Adajavljev, sin Jojaribljev, sin Zekarijavljev, sin Ha-Šilonijev.
6 Svi sinovi Peresovi, stanovaše u Jeruzalemu, bijahu na broju od 468 ljudi za oružje.
7 Evo sinova Benjaminovih: Salu, sin Mešulamov, sin Joedov, sin Pedajavljev, sin Kolajavljev, sin Mazejavljev, sin Itielov, sin Ješajavljev.
8 I potom: Gabaj, Salaj: 928. 9 I Joel, sin Zikrijev, bijaše njihov nadglednik, dok Jehuda, sin Ha-Zenuavljev bijaše drugi nad gradom.
10 Među svećenicima: Jedaja, sin Jojaribov, Jakin,
11 Seraja, sin Hilkijavljev, sin Mešulamov, sin Sadokov, sin Merajotov, sin Ahituvljev, princ Kuće Božje; 822;
12 Adaja, sin Jerohamov, sin Pelalijavljev, sin Amsijev, sin Zekarijavljev, sin Pašehurov, sin Malkijavljev,
13 i njegova braća, poglavari porodice: 242; Amašsajev, sin Azareelov, sin Ahzajev, sin MešimeLutov, sin Imerov,
14 i njihova braća, smionih ljudi: 128. Njihov nadzornik bijaše Zabdiel, sin HaGedolimov.
15 Između levita: Šemaja, sin Hašuvljev, sin Azrikamov, sin Hašabijavljev, sin Bunijev,
16 i Šabtaj i Jozabad, između poglavara levitskih, zaduženih vanjskim radovima Kuće Božje;
17 Matanija, sin Mikajev, sin Zabdijev, sin Asafov, onaj koji je prvi počeo izgovarati molitvu[75]; Bakbukija, drugi od njegove braće, i Abda, sin Šamuavljev, sin Galalov, sin Jedutunov.
18 Svih levita koji bijahu u svetom gradu: 284.
19 Nosači: Akub, Talmaon, i njihova braća, čuvari vrata: 172.
20 Ostatak Izraila, svećenici, leviti, bijahu u svim gradovima Jude, svaki u svojoj baštini.
21 Posluživači stanovahu u Ofelu[76]: Siha i Gišpa bijahu poglavari posluživača.
22 Nadzornik levita u Jeruzalemubijaše Uzi, sin Banijev, sin Hašabijavljev, sin Matanijavljev, sin Mikajev, između sinova Asafovih; oni bijahu pjevači u službi Kuće Božje.
23 Bijaše naime jedna zapovijed Kraljeva[77] glede njih i jedan dogovor koji se ticaše pjevača, dan po dan.
24 Petahija, sin Mešezabelov, između sinova Zerahovih, sina Judinog, bijaše do kralja[78] za sve što se odnosilo na narod.
12 U vrijeme Jojakimovo, svećenici, poglavari porodice bijahu: za Serajaa, Meraja; za Jirmejaa, Hananija;
13 za Uzeira, Mešulam; za Amarijaa, Jehohanan;
14 za Melikua, Jonatan; Šebanijaa, Jusuf;
15 za Harima, Adna; za Merajota, Helkaj;
16 za Iddoa, Zekarija; za Ginetona, Mešulam;
17 za Abijaa, Zikri; za Minijamina,® [80] ; za Moadija, Piltaj;
18 za Bilga, Šamua; za Šemaja, Jehonatan;
19 za Jojariba, Matenaj; za Jedajaa, Uzi; za Amoka, Hud;
21 za Hilkija, Hašabija; za Jedajaa, Netanel.
22 U vrijeme Eliašiba, Jojadaa, Johanana i Jaduaa, leviti, poglavari porodice, kao i svećenici, biše upisJahijai sve do vladavine Darijusa Perzijanca[81].
23 Sinovi Levijevi, poglavari porodice bijahu upisJahijai u knjigu *Godišnjaka, sve do vremena Johanana, sina Eliašiova.
24 Poglavari levita bijahu: Hašabija, Šerebija i Ješua, sin Kadmielov, i njihova braća nasuprot njima, za pjevati, prema zapovjedi Davudovoj, čovjeka Božjeg, svaki poslije svog reda na službi, hvalospjeve i zahvalnice: *25 Matanija, Bakbukija, Obadija, Mešulam, Talmon i Akuv, čuvari vratari, za stražu koju su vršili na pragu vrata.
26 Oni bijahu u službi u vrijeme Jojakimovo, sina Jozeova, sina Jozadakova, i u vrijeme Nehemije, upravitelja, i Ezdre, svećenika zakonoznanca.
27 Za posvećenje zida Jeruzalemovog, potraži se *levite u svim njihovim mjestima boravka, za dovesti ih u Jeruzalem, da bi radosno proslavili posvećenje, s hvalospjevima i pjesmama, cimbalima, lirama i harfama.
28 Sinovi pjevača sakupiše se iz područja okružja Jerizalema i sela Netofatita,
29 od BetGilgala i polja GuHavaa i Azmaveta, jer pjevači si bijahu izgradili sela u okolišu Jeruzalema.
30 Svećenici i leviti se *očistiše i očistiše narod, vrata i zid.
31 Ja dadoh uspeti poglavare na zid i postavih dva velika korala. Jedan îaše desno na zid kroz Vrata bunjišta.
32 Iza njih îoše Hošaja i polovica poglavara Jude;
33 Azarija, Uzeir, Mešulam,
34 Jehuda, Benjamin, Šemaja i Jirmeja,
35 između sinova svećeničkih, s trubama; Zekarija, sin Jonatanov, sina Šemajavljev, sin Matanijavljev, sin Mikajavljev, sin Zakurov, sin Asafov,
36 i njegova braća, Šemaja, Azarel, Milalaj, Gilalaj, Maaj, Netanel, Jehuda, Hanani, s glazbalima Davudovim, čovjekom Allahovm. Uzdra zakonoznanac bijaše pred njima.
37 Na Izvorskim vratima, nasuprot njima, oni se uspeše uz stepenike grada Davudova[82], uz stubište zida, iznad kuće Davudove i sve do Vodenih vrata, na istoku.
38 Drugi zbor îaše na lijevo, a ja sam bijah iza njega, kao i polovica poglavara naroda, na zidu, iznad kule Peći i sve do Širokog Zida,
39 a iznad Vrata Efraimovih, Ješanajevih, Ribljih, Hananelove kule i kule Stotine, sve do Ovčijih Vrata. Zaustavismo se na Štražarskim vratima.
40 Oba zbora zaustaviše se zatim u Kući Božjoj, kao i ja sam, polovica službenika sudskih koji bijahu sa mnom,
42 Mazeja, Šemaja, Eleazar, Uzi, Jehohanan, Malkija, Elam i Ezer. Pjevači se dobro uskladiše s Jizrajaom, nadzornikom.
43 Ponudiše, tog dana, velike *žrtve i biše u radosti, jer Allah im bijaše dao veliku radost. Žene i djeca radovaše se također, a o radosti Jeruzalema ču se daleko.
44 U onaj dan, ljudi biše zaduženi nadgledanjem soba namijenjenih zalihama priteklim iz predujama *prvina i dîma, da se tu prihvate, proistekle iz polja okružujućih gradove, dijelovi utvrđeni Zakonom za svećenike i *levite. Naime, Juda se radovala svećenicima i levitima na službi,
45 koji paziše ono što se ticalo službe njihovom Allahu i službe *očisđ ćenja, dok pjevači i nosači pratiše zapovijed Davuda i Sulejmana, njegovog sina.
46 Jer nekada, u vrijeme Davuda i Asafa, bijaše ravnatelja pjevača i pjesama hvale i zahvale prema Allahu.
47 Sav Izrail, u vrijeme Zorobabelovo i u vrijeme Nehemijino; davaše pripadajući dio pjevačima i nosačima, dan po dan, potom stvari posvećene, a pripadajuće levitima; i leviti davahu posvećene stvari pripadajuće sinovima Harunovim.
13 1 U ono vrijeme, čitaše se u knjizi Musinoj u prisutnosti naroda i nađe se napisano da Amonit i Moabit nikad neće ući u sabor Allahov[83],
2 jer ne bijahu došli pred sinove Izrailove s kruhom i vodom, a Moab bijaše potplatio Balaama protiv njih, za prokleti ih; ali naš Allah promijeni prokletstvo u blagoslov.
3 Kad oni saslušaše taj zakon, odvojiše od Izraila svakog čovjeka miješane krvi.
4 Odprije, svećenik Elijašib bijaše odgovorni soba Kuće našeg Allaha; on bijaše blIshak rod Bobijau
5 i bijaše pripravio za njega jednu veliku sobu gdje su se otprije stavljali milodari, *tamjan, pribor, Dîm od pšenice, novo vino i ulje, ono što je bilo zapovjeđeno za *levite, pjevače i nosače, isto kao i predujam za svećenike.
6 Za to vrijeme, ja nisam bio u Jeruzalemu, jer u trideset i drugoj godini Artakserksa[84], kralja Babilonije, ja bijah otišao kod kralja. Ali nakon nekog vremena, ja zatražih otpust od kralja,
7 i ja se vratih u Jeruzalem; uvjerih se u zlo koje bijaše načinio Eliašib, zbog Tobija, pripremajući mu jednu sobu u *trijemu Kuće Božje.
8 Ja bih time veoma razljućen i izbacih iz odaje sve predmete Tobijavljeve kuće.
9 Potom rekoh da se *očiste sobe, i dadoh donijeti pribor Kuće Božje, milodare i tamjan.
10 Ja također bih izvješćen da dijelovi levitski nije bijahu predavani i da leviti i pjevači koji bijahu u službi bijahu pobjegli, svaki u svoje polje.
11 Ja prekorih sudske činovnike, i rekoh: » Zašto je Kuća Allahova napuštenađ« Potom ih sakupih[85] i postavih ponovo na njihova mjesta.
12 Tad sva Juda donese dîm od pšenice, novog vina i ulja za staviti u zalihe.
13 Ja dadoh zapovijed postaviti te zalihe pod nadzor svećenika Šelemija, zakonoznanca Sadoka i Pedaja, jednog od levita, s Hananom do njih, sinom Zakurovim, sina MatanijavljHava, jer oni bijahu smatrani odanim ljudima. Njima je pripadalo obavljati razdiobu svojoj braći.
14 Sjeti se mene, moj Bože, zbog toga, i ne izbriši vjernost s kojom sam postupao za Kuću mog ALLAHA i za njegovu službu
15 Tih dana, ja vidjeh, u Judi, ljude koji gaziše nogama u tijesku tokom *šabata, koji donosiše snoplje i tovariše također na magarce vino, grožđe, smokve i svu silu drugih tovara za odnijeti ih u Jeruzalem tokom dana šabata. Ja im uputih prigovore, u dan kad oni prodavahu svoje živežne mairnice.
16 Tirijanci[86] koji stanovahu u gradu dovozili su ribu i svu silu roba koje prodavahu tokom šabata sinovima Jude i u Jeruzalemu.
17 Ja uputih prijekore odličnicima Judinim i rekoh im:» Koje je ovo zlo djelo koje vi činite skrnaveći dan šabata?
18 Nisu li tako činili i očevi vaši? Tada, naš Allah je doveo na nas, kao i na ovaj grad, svu nesreću. Ali vi, skrnaveći šabat, vi pojačavate gnjev Allahov protiv Izraila!«
19 Kad vrata Jeruzalema počeše ulaziti u sjenu prije šabata, ja rekoh da se zatvore krila i rekoh također da se ne otvaraju sve do poslije šabata. Postavih nekolicinu mojih slugu na vrata da ne uđe nikakav tovar tokom dana šabata.
20 Trgovci i preprodavači svih vrsta roba provedoše noć, jedan ili dva puta, izvan Jeruzalema.
21 Ja im dadoh upozorenje i rekoh im: » Zašto vi provodite noć pred zidom? Ako ponovo počnete staviću ruku na vas!« Od tog časa, oni ne dođoše više za vrijeme šabata.
22 Potom, ja rekoh levitima da se očiste za doći čuvati vrata da bi posvetili dan šabata. Zbog toga također, sjeti se mene, moj Bože; imaj milosti za mene prema tvojoj velikoj vjernosti!
23 To je u to vrijeme da ja vidjeh Židove koji bijahu oženili ašodiditske, amonitske i moabske žene[87];
24 polovica njihovih sinova govorila je ašodiditdki i niko od njih nije se pokazao sposobnim govoriti židovski[88], već jezik jednog ili drugog naroda.
25 Ja im uputih prijekore i kletve; udarih nekolicinu između njih i iščupah im kose; potom ih zakleh u ime Allaha: » Ne dajite svojih kćeri njihovim sinovima, i ne uzimajte njihovih kćeri za svoje sinove ni za sebe!
26 Nije li to zbog toga griješio Sulejman, kralj Izraila? Između brojnih naroda ne bijaše kralja kao on; on bijaše voljen od svog ALLAHA i Allah ga bijaše postavio kraljem nad svim Izrailom. Ipak je on taj kojeg su žene strankinje odvukle u grijeh! «
27 I za vas također, mora li se čuti da vi činite tu grješku tako ozbiljnu da budete nevjerni nešem Allahu, ženeći žene tuđinkeđ«
28 Jedan od sinova Jojadavljevih, sina Elijašiba, velikog svećenika, bijaše zet Sanbalatu, Horonitu. Ja ga nagnah u bijeg, daleko od mene!
29 Sjeti se njih, moj Bože, jer oni su zaprljali svećenstvo i savez sa svećeništvom[89] i levitima!
30 Ja ih očistih od svih strankinja, i uspostavih službe koje se odnose na svećenike i levite, svakog na njegovcu službu;
31 ja uspostavih također milodare u drvetu, u utvrđeno vrijeme, kao i *prvine.Sjeti se mene, moj Bože, po dobru[90]!
[1]Ove riječi čine opći naslov za cjelinu knjige - riječ prevedena s Riječi označava u stvari također da Nehemija je učinio što je rekao; jednako bi se moglo prevesti s Historiju.
[2]mjesec Kislev: vidjeti u Glosaru pod KALENDAR - dvadesete godine: vjerojatno vladavine Artakserksove (vidjeti 2.1), tj. 445.g.pr.r.I.Kr. (vidjeti Ezd 4.5) - Suza: vidjeti Est 1.2 i bilješku.
[3]ostatku preživjelih iz robstva: tj. oni koji su došli iz egzila u Babiloniji u Jeruzalem (vidjeti Ezd 1.3-4; 4.1 i bilješku).
[4]dolje u pokrajini: Palestina tada bijaše samo jedna provincija perzijskog carstva.
[5]molitvu sluge tvoga: tj. moja molitva - kuća mog oca, tj. svi moji preci.
[6]da boravi *ime moje: redci 8b-9 nisu doslovno citiranje teksta iz Petoknjižja; me: redci 8b-9 nisu doslovno citiranje teksta iz Petoknjižja; međutim Dt 30.1-5 izražava istu ideju.
[7]pred tim čovjekom: Nehemija aludira na kralja Perzije, vidjeti kraj redka - peharnik kraljev (onaj koji lijHava piće) bijaše tada važna funkcija na kraljevskom dvoru.
[8]u mjesecu Nisanu: vidjeti u Glosaru pod KALENDAR - DVADESETE GODINE: vidjeti 1.1 i bilješku.
[12]kraljeve šume ili parka - blizu Kuće, tj. Hrama.
[13]vrata Doline: un zapadnom gradskom zidu - Zmajev izvor: nepoznat lokalitet - vrata Bunjišta: jugoistačni ugao gradskog zida.
[14]Izvorskim vratima: blizu jugoistačnog ugla grada, vodila su vjerojatno prema izvoru Rugel (vidjeti 1Krlj 1.9 i bilješku) - Kraljevo jezero: je možda ono iz 3.15.
[15]klanac(usjeklina,jarak): radi se o klancu Cedrona na istoku Jeruzalema povratak.Nehemija je napravio gotovo pola puta oko zida, sa zapada na istok, s juga, prije povratka u grad istim putem.
[17]Ovčja vrata bijahu na sjeveroistačnom uglu gradskog zida - opis radova nastavlja se sve do 32 redka, slijedeći zid u zapad-jug-istok-sjever smjeru. Više imena vrata ili kula pojavljuju se samo ovdje, njihova precizna lokalizacija nije moguća. Slijedeće bilješke daju samo nekoliko točaka za reperiranje.
[18]Tekoiti: stanovnici Tekoa, lokaliteta smještenog 15 km južno od Jeruzalema - svojih Gospodara: tj. Nehemiji i njegovim kolegama.
[19]Na Ješanavljevim vratima ili Starim vratima blizu sjeverozapadnog ugla grada.
[20]do prijestola ili do rezidencije: moglo bi se također razumljeti koji ovisiše, ili za račun.
[21]sve do Bunjišnih vrata: vidjeti 2.13 i bilješku - lakata:vidjeti u Glosaru pod MJERE.
[22]Izvorskim vratima: vidjeti 2.14 i bilješku - grada Davudova: vidjeti u Glosaru pod GRAD DAVUDOV.
[23]od oružarnice, u kutu: hebrejska riječ nejasna, prijevod nesiguran.
[24]posluživači: vidjeti Ezd 8.20 i bilješku. Ofel:vidjeti Ezd 32.14 i bilješku.
[25]Poslije njega: prema starim grčkim, latinskim i sirijskim verzijama, i jednojstaroj židovskoj tradiciji; tradicionalni hebrejski tekst: poslije mene (isto u r. 31).
[26]Ovčijih vrata: vidjeti r. 1; gradska je kula završena.
[27]Kad Sanbalat: u nekim prijevodima, redci 3.33-38 su numerirani 4.1-6.?
[28]Kad Sanbalat ®: u nekim prijevodima, redci 1-17 su obilježeni s 7-23 (vidjeti prethodnu bilješku) - Amonitisu iz Judi susjedne zemlje, istačno od Jordana; Ašdoditi su stanovnici grada Ašdoda, filistinskog grada na Mediteranu.
[29]oni su na nama ili oni dolaze protiv nas: tekst tog redka je nejasan i prijevod nesiguran.
[30]u utvrđenje: smisao ovako prevedenih riječi nejasan je i prijevod nesiguran.
[31]Svako imaše svoje oružje u desnoj ruci: tekst nejasan, prijevod nesiguran.
[32]To je jedan teret kojim vi opterećujete ili Vi uzimate pretjeran interes.
[33]A ja rekoh: prema starim verzijama i jednoj staroj židovskoj tradiciji; tradicionalni hebrejski tekst: A on reče.
[34]kao i dio: prijevod nesiguran; drugi prijevod postotak, dakle interes? novca koje ste im pozajmili.
[35]prijevoj svog ogrtača: ispod ogrtača se nalazio i služio kao džep - Nehemija pokazuje da ništa nije uzeo drugima; u isto vrijeme on obavlja jednu simboličnu gestu u proročkoj tradiciji (vidjeti 1Krlj 11.31).
[36]kad mi se dade naredba ili kad mi kralja Perzije izdade zapovijed - nismo jeli kruha upraviteljevog: upravitelj jedne provincije imao je pravo predujmiti specijalni porez koji je bio na neki način njegova plaća. Taj je porez često bio veoma težak (vidjeti r. 15). Nehemija se odricao tog prava.
[38]i mi nismo kupili polja (ili prema starim verzijama, ja nisam®); Nehemija, ( njegove sluge?) nije profitirao od mogućnosti kupovati po niskoj cijeni. Drugi prijevod iako mi ne bismo vlasnicima ni jednog polja; vlasnici imaše veći interes no drugi ljudi za sigurnost polja.
[39]tj. na mojem teretu. Nehemija podcrtava ovdje svoju nezainteresiranost i insistira na činjenici da njegovo odricanje od "guvernerskog kruha" predstavlja za njega jedan težak teret (r. 18).
[40]Kefirimu: nepoznati lokalitet Ono: lokalitet blizu meditaranske obale, na polovici puta između Loda i Jaffe.
[51]trgu koji je pred Vodenim vratima trebao bi se nalaziti jugoistačno od Hrama - Uzeir: vidjeti 7.6 i bilješku.
[52]svi oni koji bijahu kadri razumjeti: tj u dobi kadrazumiju - prvi dan sedmog mjeseca: vidjeti Ezd 3.1 i bilješku.
[53]Uzeir: redci 5-8 opisuju kult koji će biti onaj u sinaJedžudži; središnji element neće više biti žrtvovanje kao u Hramu, već čitanje Svetog Pisma, praćeno objašnjenjem teksta.
[54]leviti: prema starim verzijama (moguće je naime da su spomenute osobe leviti); hebrejski: (®Pelaja) i leviti
[55]jasan način: smisao ovako prevedene hebrejske riječ i nesiguran je; moglo bi se raditi bilo o jasnom izgovoru, bilo o prijevodu ( na aramejskom?) za one koji više ne znaju dovoljno hebrejski.
[56]On im reče: vjerojatno se radi o Uzeiru, vidjeti r. 13.
[57]tokom praznika sedmog mjeseca: ili praznik šatora (vidjeti u Glosaru pd KALENDAR)
[59]na trgu Efraimovih vrata spomenuta su ta vrata samo u pogl. 3; nalazila su se između Ribljih vrata (3.3) i Vrata doline (3.13).
[60]od vremena Jozue, sina Zun-Nunova: taj Jozua budući nasljednikom Musinim na čelu naroda Izrailova (vidjeti Dt 31.7-8, i knjigu Jozuinu), to nas prenosi 7-8 vijeka unazad.
[61]grnuti kostrijetima i pokriveni zemljom: geste žalosti; ali, kao što je to ovdje slučaj, mogu pokazivati dobrovoljno ponižavanje (usp. Ezd 9.3 i bilješku).
[62]vojska nebeska: izraz koji općenito označava nebeska tijela.
[74]dîm našeg tla levitima: vidjeti Br 15.18-21; 18.21-24.
[75]posluživači: vidjeti Ezd 8.20 i bilješku; sinovi slugu Sulejmanovih: vidjeti Ezd 2.55 i bilješku.
[76]onaj koji ® molitvu: prijevod nesiguran, tekst nejasan.
[77]Posluživači: vidjeti Ezd 8.20 i bilješku; Ofel: vidjeti Iz 32.14 i bilješku.
[78]jedna zapovijed Kraljeva: moglo bi se raditi o kralju Davudu (vidjeti 1Krn 25), ali je vjerojatnije da se radi o perzijskom kralju Artakserksu (vidjeti Ezd 7.21-24).
[79]bijaše do kralja: drugi prijevodi na raspoloženju kraljeu ili izaslanik kralja (Perzije).
[80]područja Jude odoše u Benjamin: nejasan tekst za točan prijevod.
[81]za Minijamina®: ime svećenika, poglavara porodice Minijamin, je nestalo.
[82]grada Davudova: vidjeti u Glosaru pod DAVI-DOV GRAD.
[89]savez sa svećeništvom: Nehemija ovim izraz-om označava pravila koja se tiču čistoće i vjernosti svećenika, posebno ona iz Lv 21.13-15 glede i ženidbe velikog svećenika (vidjeti r. 28).
[90]milodare u drvetu: vidjeti 10.35 i bilješku - po dobru ili za dobro može značiti zbog dobra koje sam učinio ili za meni učiniti dobro.