23 Petaneste godine vladavine Amaziasa, sina Joasova, kralja Jude Jeroboam, sin Joasa kralja Izrailova, postade kralj u Samariji na 41 godinu.
24 On činiše što je loše u očima ALLAHOVIM; on se ne odstrani ni od jednog od grijeha koje Jeroboam, sin Nebatov, bijaše dao počiniti u Izrailu.
25 On je taj koji povrati teritoriju Izrailu, od LeboHamata sve do mora Arabe, prema riječi koju ALLAH, Allah Izrailov, bijaše izrekao po posredništvu sluge svoga *Pegambera Junuza[129], sina AmitajHava, iz GatHefera.
26 ALLAH, u stvari, bijaše vidio veoma bolno[130] poniženje Izraila; ne bijaše više ni roba, ni slobodnog čovjeka za spasiti Izrail.
27 ALLAH ne bijaše rekao da će izbrisati ime Izrailovo ispod neba. On ih spasi dakle rukom Jeroboama, sina Joasova.
28 Ostatak djela Jeroboamovih, sve ono što je učinio, njegova djela, njegovi ratovi on povrati Izrailu Damask i Hamat koji bijahu pripadali Judi. Nije li to zapisano u knjizi *Historijui Kraljeva Izraila?
29 Jeroboam leže sa svojim očevima, s kraljevima Izraila. Njegov sin Zekerija zavlada na njegovom mjestu.